Učesnici
![]() |
Univerzitet u Ljubljani (UL) najstariji je, najveći i međunarodno najbolje rangirani univerzitet u Sloveniji. UL je osnovan 1919. godine i obuhvata 23 fakulteta, 3 umetničke akademije i 3 pridružena člana. Sa više od 40.000 studenata, UL se svrstava među veće visokoškolske ustanove u Evropi. Pokriva sve ISCED oblasti u studijskim programima prvog i drugog ciklusa. Po broju zaposlenih, UL se svrstava u VŠU srednje veličine i zapošljava oko 6.000 osoba, sa više od 3.900 R&D osoblja. Veb-stranica: https://www.uni-lj.si/eng/
|
![]() |
Filozofski fakultet Univerziteta u Ljubljani je najveći fakultet u Sloveniji i vodeća institucija za filološke studije (više od 30 stranih jezika). Fakultet se intenzivno bavi istraživanjem tema iz oblasti humanističkih i društvenih nauka. Istraživački rad, koji je bio i ostao stub razvoja Fakulteta, omogućava brojne međusobne veze i međudisciplinarna istraživanja koja se bave nacionalnim i globalnim izazovima. Naučno znanje je integrisano u studijski proces. Fakultet se ponosi stvaranjem vrhunskih akademskih stručnjaka otvorenog i kritičkog uma u oblasti humanističkih i društvenih nauka. Veb-stranica: https://www.ff.uni-lj.si/en |
![]() |
![]() |
![]() |
|
![]() |
Univerzitet u Novom Sadu (UNS) sa oko 50.000 studenata i 5.000 zaposlenih jedno je od najvećih naučnih i obrazovnih središta u Centralnoj Evropi. Obuhvata 14 fakulteta i tri instituta u četiri istorijska univerzitetska grada, Novom Sadu, Somboru, Subotici i Zrenjaninu. Spada u red takozvanih kompletnih ili sveobuhvatnih univerziteta, koji su karakteristični po tome što pokrivaju skoro sve oblasti nauke i visokog obrazovanja. U okviru Univerziteta realizuje se 350 akreditovanih studijskih programa na nivou osnovnih, master, specijalističkih i doktorskih studija, čiji su nosioci fakulteti i Univerzitetski centar za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije i istraživanja (UCIMSI). Studijski programi su savremeni i prate razvoj nauke. Veb-stranica: https://www.uns.ac.rs/index.php/en/ |
![]() |
Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu (FFUNS) od svog osnivanja 1954. godine predstavlja jednu od najznačajnijih institucija za srpsku kulturu i nauku. Danas ima 19 odseka i 22 centra koji nude 54 studijska programa iz oblasti društvenih i humanističkih nauka. FFUNS trenutno ima više od 5.000 studenata i oko 350 zaposlenih. U skladu sa evropskim standardima u visokom obrazovanju, Fakultet obrazuje buduće stručnjake iz oblasti filologije (uključujući oko 30 stranih jezika), istorije, psihologije, pedagogije, filozofije, sociologije, kao i buduće novinare i komunikologe. Objavljuje dvanaest časopisa, zbornike i naučne monografije. Ima najveću biblioteku na Univerzitetu u Novom Sadu sa više od 600.000 knjiga i periodike u elektronskim katalozima. Veb-stranica: http://ff.uns.ac.rs/ |
![]() Bojana Kovačević Petrović |
![]() Sanja Maričić Mesarović |
|
![]() |
Kao najveći istraživački i visokoobrazovni centar u zapadnoj Rumuniji, Zapadni univerzitet u Temišaru obuhvata 11 fakulteta i Odsek za obuku nastavnika, 85 studijskih programa na nivou osnovnih studija, 120 masterskih studijskih programa i 19 programa na nivou doktorskih studija. Od toga, više od 20 osnovnih, magistarskih i doktorskih studijskih programa nudi se u potpunosti na engleskom, francuskom ili nemačkom jeziku. Univerzitet obuhvata oko 700 profesora i 15.000 studenata (od kojih su oko 6% strani studenti), kao i 400 administrativnih radnika. Sa oko 550 partnera pod okriljem programa Erazmus+, Zapadni univerzitet u Temišvaru je takođe član UNITA: Universitas Montium European Universities Alliance. Veb-stranica: https://www.uvt.ro/en/ Književno-istorijski i teološki fakultet (FLIT) jedan je od osnivača Zapadnog univerziteta u Temišvaru, nastao Kraljevskim ukazom 1944. godine. Fakultet danas ima oko 2.000 studenata, što je jedna desetina ukupnog broja studenata ovog rumunskog univerziteta. FLIT nudi brojne studijske programe iz oblasti humanističkih nauka: jezici i književnosti, primenjeni savremeni jezici, kulturološke studije, istorija i pravoslavno-pastirsko bogoslovlje. Nakon prvobitnih specijalizacija za nekoliko stranih jezika, Fakultet je tokom šest decenija postojanja znatno proširio svoje programe, tako da danas nudi studije modernih i klasičnih jezika: rumunski, francuski, engleski, nemački, ruski, srpski i hrvatski, italijanski, španski, latinski i grčki. Na nacionalnom nivou, FLIT se ističe po primeni nastavnih metoda usmerenih na studente kroz program Teaching & Learning Brand Zapadnog univerziteta u Temišvaru, koji promoviše refleksivno-saradnički model. Veb-stranica: https://litere.uvt.ro/ |
Elena Krasovan |
Giuseppe Gatti |
![]() |
Španski nacionalni istraživački savet (CSIC) najveća je španska javna istraživačka institucija. Zauzima treće mesto među istraživačkim organizacijama u Evropi. Pridružen španskom Ministarstvu nauke i inovacija, CSIC ima ključnu ulogu u naučnoj i tehnološkoj politici u Španiji i širom sveta. Prema svom Statutu (član 4), ova institucija ima četiri glavne misije: podsticanje multidisciplinarnih naučnih i tehnoloških istraživanja; prenošenje znanja na industriju i društvo; obrazovanje i obuka naučnog i tehničkog kadra; stvaranje kompanija zasnovanih na tehnologiji i inovacijama (eng. spin-offs). CSIC ima više od 10.000 zaposlenih, uključujući bezmalo 4.000 istraživača i ostalog kadra. Trenutno obuhvata 120 instituta širom zemlje (67 instituta u potpunom vlasništvu i 53 instituta kao zajedničke istraživačke jedinice u partnerstvu sa drugim španskim univerzitetima i istraživačkim institucijama). CSIC podržava istraživanje i obuku za široki spektar znanja, od najosnovnijih ili fundamentalnih aspekata nauke do najsloženijih tehnoloških razvoja. CSIC proizvodi 20% nacionalnih naučnih rezultata. Veb-stranica: https://www.csic.es/ |
![]() |
Izdavačka kuća Malinc od 2012. godine objavljuje kvalitetnu literaturu za decu, neprekidno težeći što većoj književnoj raznovrsnosti. Usmereni su na objavljivanje autora iz zemalja španskog govornog područja i predstavnika manjinskih književnosti vezanih za kulturu Španije, kao što su baskijski, katalonski i galisijski pisci. Izdavačka kuća Malinc objavila je i dela iz manje poznatih književnosti evropskih i drugih zemalja.Kroz projekte za podsticanje čitanja primenjujemo akademsko znanje u praksi. Sprovodimo kurseve za literarne mentore, organizujemo književna čitanja i gostovanja stranih autora. Na taj način unapređujemo opštu čitalačku pismenost, interkulturalne i lingvističke kompetencije. Uključujemo i osetljive grupe, posebno osobe sa disleksijom. Veb-stranica: https://malinc.si/ |